This page looks plain and unstyled because you're using a non-standard compliant browser. To see it in its best form, please upgrade to a browser that supports web standards. It's free and painless.

Formati zvucnih videozapisa i njihova obrada

 

ZVUK 

 Slikovni rezultat za formati zvucnih videozapisa i njihova obrada

Da bi se zvuk registrovao mora postojati signal koji ga prenosi. Signal koji putuje do našeg uha je mehanička promena pritiska vazduha i naziva se analogni signal. Da bio računar mogao da registruje analogni signal, potrebno je analogni signal pretvoriti u digitalni postupkom digitalizacije koji se odvija u tri koraka:

 

  1. ​zvuk se mikrofonom pretvara u analogni električni signal
  2. analogni električni signal se uz pomoć zvučne kartice i njenog analogno-digitalnog AD konvertera pretvara u digitalni signal
  3. digitalni podaci se kodiraju, po potrebi sažimaju i čuvaju na disku računara​
Picture
 AD konverter analogni električni zvuk pretvara u niz brojeva i on se postupkom kodiranja (encoding) oblikuje u poseban format i zapisuje u zvučnu datoteku. Obrnut postupak (pretvaranje kodiranog zapisa u niz brojeva) se naziva dekodiranje (decoding). Program kojim se kodira i dekodira naziva se kodek (codec).
 Reprodukcija zvuka je obrnuti proes od digitalizacije zvuka, u kome se pomoću DA konvertera digitalni zapus pretvara u analogni električni signal.
 Picture
 Mera kvaliteta zvučnog zapisa naziva se Bit rate, koji predstavlja broj bitova kojim je opisan zvučni zapis za vreme od jedne sekunde. jedinica za merenje Bit rate je KBit/s. Evo nekih primera kvaliteta zvučnog zapisa:

Kao što se može zaključiti, što više kilobita u sekundi, to je zvučni zapis kvalitetniji.

 Tri osnovne karakteristike zvuka:

 AMPLITUDA  je maksimalna vrednost pritiska vazdušnog talasa, koja odredjuje intenzitet ( jačinu) zvuka izraženu u decibelima (dB).

 FREKVENCIJA(učestanost) broj oscilacija zvučnog signala u jednoj sekundi i izražava se u hercima (Hz) ; jedna puna oscilacija signala se naziva perioda(T). Faza definiše fazni ugao signala u odnosu na referentnu vednost( koordinatni početak na dijagramu); izražava se u radijanima (rad) ili stepenima. 

 

 Zvuk koji se sreće u prirodi je neprekidni (analogni) signal u vremenu. U tom obliku on se može zapisati (snimiti) na gramafonskoj ploči il magnetnoj traci. Pri tom se pomoću odgovarajućeg uredjaja ( npr . mikrofona) zvuk najpre pretvara u električni signal pa u magnetni.

Medjutim, analogni zapis je niskog kvalteta ( kvalitetni zapisi su vrlo skupi, a ploče i magnetne trake su podložne starenju i oštećenju). Zbog toga se analogni zvuk pretvara u digitalni oblik (digitalizuje se). Digitalni zvuk je isprekidan u vremenu. Danas su skoro svi uredjaji digitalni, a digitalno snimanje zvuka ima niz prednosti u odnosu na analogno. Na taj način se dobijaju audio zapisi u obliku datoteka, koji se jednostavno mogu više puta kopirati bez gubitka kvaliteta, rezati na diskove ili razmejivatiu preko interneta. Digitalizacija analognog signala se vrši uzimanjem vrednosti elektičnog napona tog signala u pojedinim odabranim tačkama koje će predstavljati taj signal u digitalnom obliku. Broj odabranih tačaka odredjuje učestanost odabiranja (semplovanja) pri digitalizaciji, a pretvaranje će biti vernije ukoliko je ta učetanost veća.Učestanost odabiranja izražava se u hercima (broj odbiraka u sekundi).

FORMATI ZVUČNIH ZAPISA

 Zvučni snimak je za računar samo niz brojeva. Postupkom komprimovanja se taj niz brojeva zapisuje u zvučnu datoteku. Način komprimovanja određuje kvalitet zapisa., pa otuda možemo razlikovati tri vrste audio formata:

NEKOMPRIMOVANI FORMATI

 Nekomprimovana datoteka zvučnog zapisa sarži originalan zapis brojeva sa snimka i mogu biti veoma velike, što zavisi od kvaliteta snimka i individualnih karakteristika zapisa.

Najpoznatiji predstavnici ovog formata su:
  • MIDI (Musical Instrument Digital Interface) - namenjen za razmenu informacija među elektronskim muzičkim jedinicama. (ekstenzija: .mid ili .midi)
  • Slikovni rezultat za MIDI
  • WAVE (Waveform) - matični format razvijen za korišćenje u Windows okruženju (ekstenzija: .wav)
  • Slikovni rezultat za waveform
  • AIFF (Audio Interchange File Format) - Mekintosh format za digitalni zapis zvuka (ekstenzija: .aiff)
  • Slikovni rezultat za aiff

KOMPRIMOVANI FORMATI BEZ GUBITAKA

 Ovi formati su najbolji izbor ukoliko želimo da zadržimo izvorni kvalitet snimka, ali je zbog veličine datoteke (koja je oko polovine veličine originalne datoteke) koriste samo profesionalci.

Najpoznatiji formati komprimovanja bez gubitaka su:
  • WMA (Windows media Audio) - format razvijen od strane Microsoft-a; sastoji se od 4 različita kodeka (ekstenzija: .wma)
  • Slikovni rezultat za wma
  • FLAC  (Free Lossless Audio Codec) - format sličan MP3 formatu ali bez gubitaka u kvalitetu.
  • Slikovni rezultat za FLAC
  • WV - Wave Pack format (ekstenzija: .wv)
  • APE - Monkey's Audio format (ekstenzija: .ape)

KOMPRIMOVANI FORMATI SA GUBICIMA

 Ovi formati mogu biti do jedne desetine veličine originalne datoteke, jer su u njima izostavljeni zvuci koje ljudsko uho jedva ili uopšte ne može da čuje (zvuci sa frekvencijom od 20Hz do 20000Hz). Zato se ovi formati koriste za prenos muzike Internetom i za snimanje velikih zbirki digitalne muzike).

Najpoznatiji formati komprimovanja sa gubicima su:
  • MP3  - ove datoteke su zvučni deo MPEG formata (Moving Pictures Experts Group) i predstavljaju najpopularniji format za snimanje muzičkih datoteka (ekstenzija: .mp3.mpga)
  • Slikovni rezultat za mp3
  • Ogg Vorbis - open source komprimovani format sa gubicima, po nekima boljeg kvaliteta od MP3 formata iste veličine (ekstenzija: .ogg)

Veličinu video-datoteke, osim njenog vremenskog trajanja, odredjuju tri parametara:
-brzina smenjivanja slika ili frejmova
 -rezolucija
 -dubina boja
 Jedinica za brzinu smenjivanja silka je broj slika u sekundi ( frames per second) fps.
 U filmovima brzina smenjivanja slika je 24 fps
 Rezolucija se predstavlja kao proizvod broja horizontalnih piksela i broja vertikalnih piksela na jednoj slici
 Dubina boja je odredjena brojem bitova kojim se predstavlja svaka boja. Broj boja se kreće od 256 do 16,7 miliona.
 MPEG je medjunarodni standard za digitalnu prezentaciju pokretnih slika koju je napravila Moving Picture Experts Group
 DivX je naziv za više pojmova kompanije DivX kao što su npr. DivX codec ili DivX format fajlova itd. DivX formati video zapisa su poznati pod nazivom "DivX filmovi".
 
 Enkoder znači ono što obavlja enkodiranje tj. stvaranje video zapisa u odredjenom formatu. Dekoder obavlja "čitanje" video-zapisa. On dakle služi za puštanje (Play) vide

Autor atrkulja, 22 Maj 2018 08:18 | Generalna | Dodaj komentar (1) | Permalink | Trekbekovi (0)

Čestitamo

Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.

Autor atrkulja, 22 Maj 2018 06:44 | Generalna | Dodaj komentar (0) | Permalink | Trekbekovi (0)